Vijesti

29. septembar – Svjetski dan srca

Svjetska kardiološka federacija 2000. godine je utemeljila obilježavanje Svjetskoga dana srca s ciljem informiranja ljudi širom svijeta kako su bolesti srca i moždani udar vodeći svjetski uzroci smrti, odnoseći 17,5 milijuna života svake godine. Očekuje se da će taj broj i dalje rasti.

Članovi i partneri Svjetske kardiološke federacije i pojedinci diljem svijeta organizirat će čitav niz aktivnosti, počevši od šetnji, utrka i sportskih manifestacija, pa sve do koncerata, javnih nastupa i kontrolnih pregleda kako bi promicali zdravlje srca i pomogli ljudima da žive dulje, bolje i zdravije živote. Surađujući s više od 200 ogranaka u preko 100 zemalja ima za cilj do 2025. godine smanjiti preranu smrtnost uzrokovanu srčanožilnim bolestima diljem svijeta za 25%.

Uspjeh Svjetskog dana srca ovisi o produktivnosti organizacija iz cijelog svijeta u širenju svijesti o svjetskom ubojici broj jedan i mogućnosti da se najmanje 80% prijevremenih smrti od srčanožilnih (SŽB)/kardiovaskularnih bolesti (KVB) može izbjeći, ako se kontroliraju četiri glavna čimbenika rizika: uporaba duhana, nezdrava prehrana, konzumiranje alkohola te tjelesna neaktivnost.

 Epidemiologija kardiovaskularnih bolesti (KVB) u Federaciji BiH

Javnozdravstveni imperativ je potreba promicanja kardiovaskularnog zdravlja, informiranja i educiranja građana o prevenciji kardiovaskularnih bolesti i važnosti aktivne uloge u njihovu spriječavanju odnosno ranom prepoznavanju, uklanjanju i liječenju čimbenika rizika.

Posebno treba naglasiti potrebu ranog otkrivanja bolesnika s visokim čimbenicima rizika i obiteljskom hiperkolesterolemijom (FH). Cilj javnozdravstvenih aktivnosti je potaknuti mlade ljude na zdravo ponašanje, educirati ih o važnosti poznavanja kardiovaskularnih rizika i kako je moguće zdravim navikama u mladosti spriječiti razvoj kardiovaskularnih bolesti u kasnijoj životnoj dobi.

Obolijevanje od KVB može se spriječiti kontrolom ova četiri glavna čimbenika rizika: uporaba duhana, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost i štetna uporaba alkohola. U isto vrijeme, ovo su čimbenici rizika usko vezani za nastanak i razvoj i drugih  nezaraznih bolesti: malignih neoplazmi, dijabetesa, kroničnih respiratornih bolesti te je stoga Svjetska zdravstvena organizacija stavila težište pozornosti na njihovu prevenciju.

Morbiditet

U Federaciji BiH zabilježen je porast stope obolijevanja od većine nezaraznih bolesti u razdoblju od 2010. do 2015. godine pa tako i srčanožilnih. Pobol i većinu preranih smrti od nezaraznih bolesti moguće je spriječiti te je Svjetska zdravstvena organizacija  (SZO) 2013. godine donijela Globalni akcijski plan za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti kojim bi do 2025. godine trebalo ostvariti sljedeće ciljeve:

  • Smanjiti rizik od ranog umiranja od kardiovaskularnih bolesti, raka, dijabetesa i kroničnih respiratornih bolesti za 25%.
  • Smanjiti prevalencije konzumiranja duhana za 30%.
  • Zaustaviti porast dijabetesa i gojaznosti
  • Smanjiti prosječan unos soli za 30%.
  • Smanjiti prevalenciju nedovoljne tjelesne aktivnosti za 10%.
  • Smanjiti štetnu uporabu alkohola za najmanje 10%.
  • Smanjiti prevalenciju povišenog krvnog tlaka za 10%.
  • Omogućiti savjetovanje i liječanje za najmanje 50% osoba u cilju spriječavanja srčanog i moždanog udara.
  • Osigurati dostupnost osnovnih tehnologija otkrivanja i liječenja za vodeće nezarazne bolesti na razini od 80%.

Hipertenzivna oboljenja (I10-I15) najčešća su od srčanožilnih oboljenja s udjelom od čak 72,8%. Na visoku stopu obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti upućuju i rezultati Studije o stanju zdravlja stanovništva u Federaciji BiH, rađene 2012. godine (Federalno ministarstvo zdravstvo, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, 2014) koji su pokazali da 44,4% odraslih ima povišenu vrijednost kolesterola (=ili>5mmol/l), a 21,2% vrijednost triglicerida (=ili>1,7mmol/l), bez značajnih razlika između žena i muškaraca. Rezultati ovog istraživanja su pokazali da 42,1% odraslih stanovnika ima potencijalnu hipertenziju (sistolički tlak >140, dijastolički>90mmHg) i/ili koji uzimaju antihipertenzivnu terapiju. Hipertenzija je nešto više zastupljena među muškarcima (45,3%) nego među ženama (38,9%).

Visok indeks tjelesne mase na prvom je mjestu  među rizičnim čimbenicima koji doprinose ukupnom teretu oboljenja za kardiovaskularne bolesti, a značajno doprinosi teretu obolijevanja od dijabetesa i ostalih nezaraznih oboljenja. Slijedi visok unos soli te premalo svježeg voća i povrća pokazali su rezultati Studije o globalnom teretu bolesti, u 2013 godini.

U odrasloj populaciji je bilo 37,5% prekomjerno teških, a procent pretilih 22,5%. Prekomjerno teško je bilo 17,7  djece dobi 0-5 godina. Najviši procent prekomjerne uhranjenosti zabilježen je među djecom u dobnoj podgrupi od 12 do 23 mjeseca, čak 26,9%. Kod školske djece prekomjerna težina je još veći problem: 31,2% djece uzrasta 5-10 godina je prekomjerno teško – pretilo je 13,3% . Kod djece dobi 10-15 godina, prekomjernu težinu ima  22,3% djece – pretilo je 3,9%  (ITM/dob +2SD).

Tjelesna neaktivnost također je važan rizični čimbenik, kako u populaciji odraslih tako i djece čemu najviše doprinosi sedenterni način života i rada. Samo 24,6% stanovnika je tjelesno aktivno više od 2-3 puta tjedno (tjelesna vježba u trajanju od 30 minuta koja dovodi do znojenja ili zadihanosti). Najviše tjelesno aktivnih je  u starosnoj grupi 18-24 godine  (34,4%). Procent tjelesno aktivnih u populaciji odraslih značajno opada sa starošću i najmanji je u starosnoj grupi 65 i više godina (8,3%). Više je tjelesno aktivnih muškaraca (28,7%) nego žena (20,3%). Treba dodati da čak 38,3% odraslih u F BiH nije uopće tjelesno aktivno, dok je 4,3% tjelesno neaktivnih zbog bolesti/invalidnost.

Pušenje (konzumiranje duhana i duhanskih proizvoda) kao i izlaganje duhanskom dimu ili  tzv. pasivno pušenje znatno doprinose obolijevanju, invalidnosti i prijevremenom umiranju u svim starosnim skupinama, potvrdile su brojne studije. Zbog toga je prema MKB pušenje svrstano u bolesti pod šifrom F17.2 kao “sindrom ovisnosti o duhanu”. Rezultati Studije o stanju zdravlja odrasloga stanovništva u Federaciji BiH u 2012. godini potvrđuju da je pušenje vodeća bolest ovisnosti stanovništva u Federaciji BiH. Stalno pušenje potvrđuje 44,1% ispitanika od čega 56,3% muškaraca i 31,6% žena.

Konzumiranje alkohola, po rezultatima gore navedene studije, također predstavlja važan javnozdravstveni problem odrasloga stanovništva u Federaciji BiH. Po podatcima iz iste studije tijekom 12 mjeseci alkohol je konzumiralo skoro polovina muškaraca (46,1%) i 11,0% žena. Najmanje ispitanika koji su potvrdili konzumiranje bilo koje vrste alkohola je imalo niže obrazovanja (9,4%) dok je najviše imalo visoko obrazovanje (39,5%).

Mortalitet

 Ova grupa bolesti najzastupljenija je u ukupnom mortalitetu (2010. godine sa 53,8%, kao i 2015.). Među ovim oboljenjima dominiraju ishemijska srčana oboljenja (I20-I25) i cerebrovaskularna oboljenja (I60-I69). Prema dijagnozama, pet vodećih uzroka smrti od bolesti srca i krvnih žila u razdoblju od 2010. do 2015. godine su:

  1. moždani udar (I63) sa stopom rasta: 93,4/100.000 u 2015. u odnosu na 89,9/100.000 u 2010. godini
  2. akutni infarkt miokarda (I21) sa stopom od 89,5/100.000 u 2015. godini što predstavlja značajan rast u usporedbi sa 2010. godinom, kada je stopa bila 69,2/100.000
  3. srčani zastoj (I46) sa nešto nižom stopom u 2015. godini (69,8/100.000)
  4. kardiomiopatija (I42) bilježi značajan trend smanjenja u 2015. godini (64,0/100.000) u usporedbi sa (78,7/100.000) 2010. godinom
  5. esencijalna hipertenzija (I10) bilježi trend značajnog povećanja, 2015. godine (45,2/100.000) u odnosu na 2010. godinu (24,5/100.000 stanovnika).

Muškarci su u 2015. godini najčešće umirali od akutnog infarkta miokarda (stopa 104,3/100.000), potom od moždanog udara (stopa 80,9/100.000), srčanog zastoja (65,4/100.000), kardiomiopatije (52,8/100.000) i hipertenzije (35,1/100.000)

Žene su najčešće umirale od moždanog udara (105,8/100.000), akutnog infarkta miokarda (75,0/100.000),  kardiomiopatije (75,1/100.000), srčanog zastoja (74,1/100.000), i esencijalne hipertenzije (55,1/100.000).

Što možemo i trebamo činiti?

Mnogo možemo učiniti malim promjenama. Budimo svjesni svojih rizika. Pažnja prema vlastitom srcu očituje se u razumijevanju svih čimbenika rizika, stoga vodimo brigu i saznajmo vrijednosti nalaza koji ukazuju na zdravlje srca i krvnih žila. Redovito posjećujmo nadležnog liječnika i tražimo neophodne preglede i nalaze.

Za ovaj Svjetski dan srca podijelimo energiju i podijelimo s drugima što činimo mi i naši najbliži s ciljem trajnog poboljšanja zdravlja srca. Budimo svjesni da:

  • Pravilnom prehranom dajemo našem srcu potrebno pogonsko gorivo za uredno vođenje života.
  • Redovitom tjelesnom aktivnošću pomažemo smanjenju rizika za bolesti srca i očuvanju dobrog raspoloženja.
  • Prestankom pušenja činimo najbolje za svoje zdravlje.
  •  

Odgovarajućom prehranom srcu dajmo snagu života

  • Smanjimo konzumiranje industrijski prerađene i gotove hrane, jer time smanjujemo unos većih količina šećera, soli i zasićenih masnoća.
  • Ukupni unos soli trebao bi biti manje od 5 grama dnevno (otprilike jedna čajna žličica).
  • Odaberimo vodu ili prirodne, nezaslađene sokove umjesto zaslađenih pića i industrijskih voćnih sokova.
  • Zamijenimo gotove slastice svježim voćem kao zdravom alternativom.
  • Pokušajmo dnevno pojesti više porcija voća i povrća (5) u količini jedne šake; namirnice mogu biti svježe, zamrznute, konzervirane ili suhe.
  • Ograničimo konzumiranje alkohola.
  • Pripremajmo zdrave obroke hrane kod kuće za školu ili posao.
  •  

 Pratimo vrijednosti šećera u krvi

Povišena vrijednost glukoze u krvi (šećer u krvi) može biti znak dijabetesa. Srčanožilne bolesti čine 60% svih smrtnih slučajeva osoba s dijabetesom. Izostanak postavljanja dijagnoze ili liječenja vodi u rizičnu skupinu u odnosu na bolesti srca i moždani udar.

 Pratimo vrijednosti kolesterola i indeksa tjelesne mase

Kolesterol se povezuje s približno 4 milijuna smrtnih slučajeva godišnje, stoga posjetimo svog liječnika i tražimo da utvrdi vrijednost našeg krvnog tlaka, tjelesne težine i indeks tjelesne mase. Tako dobivamo točan uvid glede našeg rizika za srčanožilne bolesti te savjet. Na temelju toga možemo ispravno raditi na poboljšanju zdravlja našega srca.

 Pokrenimo svoje srce

Tjelesna aktivnost pomaže smanjenju rizika od bolesti srca te stoga:

  • Nastojmo se svakodnevno baviti tjelesnom aktivnošću umjerenog intenziteta u trajanju od 30 minuta.
  • Hodanje, trčanje, obavljanje kućnih poslova, radovi u vrtu  – sve aktivnosti koje troše energiju su dobre; naravno, ovisno o dobi i zdravstvenom stanju.
  • Svakodnevna tjelesna aktivnosti je važna: hodanje stubama, šetnja, vožnja biciklom umjesto automobilom…
  • Vježbanje s prijateljima i obitelji podiže motivaciju i daje veći osjećaj zadovoljstva.
  • Prije započinjanja bilo kakvog vježbanja važno je konzultirati se s liječnikom.
  • Bilježenje napretka kod vježbanja pokazuje vježbamo li pravilno.
  •  

 Pratimo vrijednosti krvnog tlaka

Povišeni krvni tlak vodeći je čimbenik rizika za srčanožilne bolesti. Poznat je i kao “tihi ubojica”, jer obično nije praćen znacima upozorenja niti simptomima, te mnogi ljudi nisu svjesni opasnosti.

 Volimo svoje srce

Kažimo DA nepušenju i izbjegavajmo pasivno pušenje.  Prestanak pušenja jedna je od najboljih stvari za naše zdravlje, osobito za naše srce. Na treba zaboraviti na opasnosti pasivnog pušenja:  pasivno pušenje ubija više od 600 000 nepušača svakog dana uključujući i djecu (SZO).

  • Rizik za koronarnu bolest srca znatno se smanjuje dvije godine nakon prestanka pušenja.
  • Nakon 15 godina od prestanka pušenja rizik za srčanožilne bolesti je jednak kao kod nepušača.
  • Prestankom pušenja poboljšavamo svoje zdravlje kao i osoba oko sebe, jer se bolesti srca kod nepušača povezuju s pasivnim pušenjem.
  • Potražimo profesionalnu pomoć ukoliko ne možemo sami prestati pušiti.
  •  

Budimo svjesni svojih rizika. Pažnja prema vlastitom srcu očituje se u razumijevanju svih čimbenika rizika, stoga vodimo brigu o vrijednostima svojih nalaza. Redovito posjećujmo svoga nadležnog liječnika i zatražimo pregled i kontrolu nalaza. Upamtimo, znanje je moć.

Related posts